Schmidt: Austrijancima se mora pokazati da je Balkan više od nestabilnostia (Interview by Ibrahim Sofić, Al Jazeera), 18 May 2023
Samoj Evropskoj uniji su potrebne promjene kako bi mogla prihvatiti nove članice, navodi Paul Schmidt, čelnik Austrijskog udruženja za evropsku politiku u razgovoru za AJB.
Austrijskoj javnosti treba pokazati kako države Zapadnog Balkana Evropskoj uniji donose mnogo više koristi od percipirane nestabilnosti i političkih previranja, za Al Jazeeru kaže Paul Schmidt, generalni sekretar Austrijskog udruženja za evropsku politiku.
Povod razgovora je bilo nedavno istraživanje javnog mnijenja koje je pokazalo kako je uvjerljiva većina Austrijanaca protiv širenja EU što se, suprotno verbalom zalaganju zvaničnika u Beču, odnosi i na sve države Zapadnog Balkana.
Podrška Austrijanaca ulasku zapadnobalkanskih država u EU kreće se od 16 posto u slučaju Kosova, pa do 29 posto za Bosnu i Hercegovinu, što je ujedno i najveća podrška članstvu neke države regije u EU, pokazuju objavljeni rezultati istraživanja.
Schmidt za AJB navodi kako su ovakvi stavovi prisutni od 2010. godine, da je tomu dosta zaslužno malo poznavanje Balkana od strane Austrijanaca, ali i mali pokušaji da se to promijeni.
- Nedavno je Austrijsko udruženje za evropsku politiku (ÖGfE) objavilo novo istraživanje o stavu austrijske javnosti kada je riječ o proširenju Evropske unije i Austrijanci su (ponovo) bili protiv tog procesa. Kako objašnjavaju te stavove?
– U našoj anketi nismo direktno pitali za motive zašto su ljudi koji žive u Austriji za ili protiv daljeg širenja EU. Ono što možemo reći je da vidimo prilično stalni trend javnog mnjenja koje se protivi daljem širenju Unije. Od 2010. – godine kada smo počeli postavljati pitanja o mogućem pridruženju država Zapadnog Balkana i Turske – do danas ima jako malo promjena u priličnom oklijevanju građana kada je ovo u pitanju.
Zašto je javnost skeptična kada je riječ o širenju EU inače? Ima priličan broj motiva za to. Jedan od njih je taj da političari nisu još uvijek iznijeli uvjerljive argumente za to. Drugi se odnosi na osjećaj da se EU proteklih godina suočio sa brojnim izazovima i krizama i još uvijek se nije izborio sa tim problemima.
Iako ljudi u Austriji ne dovode samo članstvo države u EU u pitanju, često se čuju kritike na svakodnevno funkcioniranje Unije i njene kapacitete da se nosi sa aktuelnim problemima. Rat u Ukrajini, izazovi sa migracijama i visoka inflacija dodatno su pojačali zabrinutost i potvrdili stavove građana da se Unija u prvom i najbitnijem redu mora sama konsolidirati prije negoli se odluči za ambiciozne, obimne koraka daljeg širenja.
Anketa ÖGfE-a iz jula 2022. pokazala je kako je 78 posto ispitanika stava kako treba produbiti saradnju članica Unije, dok je tek 24 posto njih reklo kako je tada najbitnije dalje širenje EU.
Moram vas podsjetiti kako skepse o širenju EU u Austriji nisu novi fenomen. Ljudi iz Austrije su također oklijevali kada su Bugarska i Rumunija trebali ući u Uniju. Sa druge strane, pristupanje Hrvatske je bilo pozdravljeno sa dobrodošlicom, obzirom da je ta država ‘kvazi susjed’, ima pozitivan imidž i jedna je od glavnih turističkih destinacija Austrijanaca.
- Veliki procenat ispitanih Austrijanaca je protiv širenja na području zapadnog Balkana i imaju različite stavove kada je riječ o određenim državama. Na primjer, Bosna i Hercegovina je dobila najveći postotak podrške, ali je većina ipak protiv njenog članstva.
– Različiti stavovi i različiti procenti kada je riječ o pojedinim državama Zapadnog Balkana su zapravo minimalni, procenti ispitanika koji podržavaju ili odbijaju širenje su prilično slični za sve. Naše istraživanje pokazuje kako Austrija općenito više podržava države koje poznaje – na primjer, susjedne države koje su postale članice 2004. ili Hrvatska.
Generalno, malo se zna od Zapadnom Balkanu, a istovremeno se to područje povezuje sa slabijim ekonomskim razvojem i problemima političke nestabilnosti, institucionalne nestabilnosti i vladavine prava. Postavlja se i pitanje činjenice pristupa fondovima kada države postanu dio EU, a i pitanje da li je i sama Unija spremna dočekati nove članice. Posljednje, ali ne i najmanje bitno, izazov migracija je stalno prisutna tema domaćih političkih debata i jako loše utječe na stav javnosti.
Dodatno, a imajući u vidu relativno pozitivan stav prema Bosni i Hercegovini, treba znati kako u Austriji živi velika bh. dijaspora, a slično je i sa Srbijom. Međutim, prilično ambivalentan stav Beograda između EU i Rusije može se uzeti kao razlog protivljenju, kao i bilateralne tenzije sa Kosovom.
- Sa druge strane, austrijski političari pozdravljaju i zalažu se za širenje EU. Kako tumačiti ove različitosti između austrijske javnosti i politike? Generalno, može li Austrija, zbog blizine i zajedničke historije, pomoći Balkanu da se približi Uniji?
– Zvanična Austrija djeluje kao velika podrška država Zapadnog Balkana koje žele pristupiti Uniji. Širenje EU je jedno od nekoliko pitanja gdje austrijska Vlada, bez obzira koja koalicija je na vlasti, ima strateški stav i kaže: ‘Jako podržavamo širenje EU, čak iako tako ne misli javnost, jer to vidimo kao srednjoročni proces’.
Sa druge strane, kada se vodi debata u austrijskoj politici o mogućem članstvu balkanskih država, previše se stavlja fokus na sigurnosna pitanja i potencijalne opasnosti koje se mogu desiti, a premalo se govori o koristima i prednostima. Općenito, javna svijest i znanje o utjecaju bilo kakve bliže saradnje sa Zapadnim Balkanom su prilično ograničeni.
Zbog sporog procesa pristupanja EU, želja balkanskih država da se pridruže Uniji nije na vrhu agende domaće politike. Stoga ne iznenađuje kako ne svjedočimo značajnim promjenama javnog mišljenja posljednjih godina. Možemo pretpostaviti da će se ovo se promijeniti kada proces dobije na zamahu i dobije opravdanje politike, medija i građanskog društva. Kredibilna politika koja jako podržava širenje EU treba aktivnije objašnjavati zašto je integracija naših susjeda od koristi za obje strane i kako se to može ubrzati.
- Svjedočimo rastu i jačanju ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu. Kako može (i da li hoće) Austrija reagirati na to?
– Od najveće je važnosti da Austrija ostane veliki pristalica i velika podrška balkanskih država. Ukoliko regija Zapadnog Balkana potpadne pod jaki ruski utjecaj, to bi moglo dovesti do političke nestabilnosti i potkopati napore na jačanju sistema liberalne demokratije, vladavine prava, osnovnih ljudskih prava i evropskih vrijednosti.
Austrija zbog toga mora dodatno povećati svoje djelovanje u regiji, u smislu ekonomske i političke saradnje, podrške nezavisnom građanskom društvu, kulturalne saradnje i razmjene učenika i studenata. Iskreno, danas EU nije spremna za dalje širenje i mora prvo popraviti svoje kapacitete za prijem novih članica. Austrija se treba više angažirati kako bi se pripremili dalji koraci.
- Kako komentirate dešavanja na istoku Evrope. Da li će Ukrajina, Moldavija, Gruzija postati tio EU prije Balkana?
– Možda je prerano za neke prognoze, ali mogu reći, te ostaviti po strani političke izjave o podršći i ekonomskoj i finansijskoj pomoći, članstvo Ukrajine, Moldavije i Gruzije u EU se realno ne može očekivati u bližoj budućnosti.
Pored činjenice da je Ukrajina u ratu, te da ne zanemarimo geopolitičke promjene i nove zbilje na terenu, postoje pred ovim državama ogromni – ekonomski, institucionalni i društveni – izazovi zbog čega je brzi pristup skoro pa nemoguć. No, ono što je još gore je ostaviti ih na ničijoj zemlji i ne ponuditi im evropsku perspektivu i bližu saradnju. Vremena je sve manje i ono će sve pokazati.
U poređenju sa istokom Evrope, integracija balkanskih država u EU bi trebala biti lakši zadatak, a za to treba i dovoljno političke volje i snage da se to zapravo desi.
- Na kraju, kako vidite razvoj rata u Ukrajini i da li će ga preživjeti Ruska Federacija jer neki spominju i njen raspad?
– Teško je prognozirati kako će se sve odvijati u Ukrajini. Međutim, evropska sigurnost i odbrambena arhitektura nikada neće biti isti. Od najvećeg je imperativa da Evropska unija i Zapad ne oslabe bezuvjetnu podršku Ukrajini, njenoj odbrani svog naroda, nezavisnosti, slobode i granica.
Koliko će ovo jedinstvo trajati, to jeste pitanje, ali se svi paketi sankcija Rusiji provode uz podršku svih članica EU. Zvanična Moskva je očito pogrešno izračunala evropsko jedinstvo i koheziju.
Malo je vjerovatno da će doći do raspada Ruske Federacije, pa se Evropa mora dobro pripremiti na dalji suživot sa i dalje velikom, nepredvidivom – i agresivnom – silom.
English Translation of the Interview
Recently, the Austrian Society for European Politics (ÖGfE), published new research about the stance of the Austrian public towards EU enlargement, and Austrians were (again) against that process. Do they say why they are against enlargement and what the biggest issues are for them in that process?
In our survey, we did not explicitly ask about the motives behind why people living in Austria support or are against further EU enlargement. What we can state, though, is that we see a rather constant trend in public opinion to reject further enlargements. Since 2010 – the year we started asking the population about a possible accession of the Western Balkan countries and Turkey – there has been little change in citizens’ rather reluctant perceptions of this issue.
Why is the public sceptical about any further EU enlargements? There might be many motives. One is that politics has not yet made a sufficiently convincing case. Another one is related to the feeling that the EU has had to face many challenges and crises in recent years and has not yet been able to fully manage their fallouts. Although people in Austria do not question EU membership itself, there is often criticism regarding the daily functioning of the Union and its capacity to cope with the problems at hand. The war in Ukraine, migration challenges, and high inflation have further sped up worries and confirmed citizens’ views that the European Union first and foremost has to consolidate before taking such broad and ambitious steps as integrating new members. An ÖGfE survey carried out in July 2022 shows that 78 percent of respondents found it important to deepen cooperation between EU member states, while only 24 percent stated that EU enlargement was crucial at this point in time.
Let me remind you that scepticism about EU enlargement in Austria is not a new phenomenon. People in Austria have also had reservations regarding Bulgaria and Romania joining the EU. Croatia’s EU accession, on the other hand, was met with sympathy, the country being a „quasi neighbour,“ having a positive image, and being one of the most important tourist destinations for Austrians.
Also, people in Austria are against the accession of the Western Balkans. There are different views on Bosnia, Serbia, Albania, and other states. Bosnia has the largest support, but still, the majority is against membership. How do Austrians see Balkan countries, and why do they oppose them? Why do they differentiate between the countries?
The differentiation between the individual countries of the Western Balkans is minimal. The percentages of support and rejection are fairly close. Our research shows that Austria is generally more supportive of countries they know – take our neighbouring countries, which joined the EU in 2004, as well as Croatia, as examples. Overall, there is little knowledge about the Western Balkans, while at the same time, they are associated with weaker economic development and problems related to political and institutional stability as well as the rule of law. The fact that the accession countries would be net receivers once they joined the EU is an issue, as is the question of whether the Union itself is ready to welcome new members. Last but not least, the challenge of migration is an ever-recurrent topic in the domestic political debate and negatively impacts public opinion. In addition, and regarding the relatively positive stance on Bosnia and Herzegovina, one should also keep in mind the large BiH diaspora in Austria. The same holds true for Serbia. However. Belgrade’s rather ambivalent positioning between the EU and Russia might be a cause of contention, as might the bilateral tensions with Kosovo.
On the other hand, Austrian politicians and politics are in favour of EU enlargement. Why are there these differences? Can Austria, because of its closeness and common history, help the Balkans get closer to the EU?
The official Austria acts as a major supporter of the Western Balkan countries that wish to join the Union. EU enlargement is one of the few issues where the Austrian government or Austrian governments, no matter what the coalition looks like, take a strategic view and say: „We are very much in favour of the EU enlargement, even if the public is not, because we see it as a medium-term process.“ On the other hand, when a possible accession of the WB countries is debated in Austrian politics, there is too much focus on security issues and potential risks that could come along with it and too little communication about the chances and benefits. In general, public awareness and knowledge regarding the impact of any sort of closer cooperation with Western Balkan countries are rather limited.
Due to a faltering EU accession process, the wish of the Western Balkan countries to join the EU has not been at the top of the agenda in the domestic political debate. It therefore comes as no surprise that we have not witnessed any significant changes in public opinion in recent years. One can assume that this would change the moment the process gains momentum and politics, the media, and civil society stress and discuss the reasoning behind it. A credible policy that strongly supports EU enlargement should explain proactively why integration or approximation of our neighbours is beneficial for both sides and what can be done to speed things up.
There is an increase in Russian influence in the Western Balkans. How can Austria (and will Austria) react?
It is of utmost importance that Austria remains a supporter of the WB countries. If the Western Balkan region fell victim to increased Russian influence, this would go hand in hand with political instability and undermine efforts to strengthen the system of liberal democracy, the rule of law, basic human rights, and European values. Austria should therefore further strengthen its engagement in the region – in terms of the economy, political cooperation, support of an independent civil society, cultural cooperation, and youth exchange. Honestly, today the European Union itself is not ready for further enlargements; it will first need to improve its capacity to absorb new members. Austria should get more involved in order to prepare for further steps.
How do you see the developments in Eastern Europe? Will Ukraine, Moldova, and Georgia become EU members before the Balkan states (and why)?
It might be too early to tell. But what can be said today is that, leaving political statements of support and economic and financial assistance to one side, an EU accession of Ukraine, Moldova, and Georgia can realistically not be expected in the near future. Apart from the fact that Ukraine is a country at war, and notwithstanding the geopolitical shifts and new realities, there are also massive – economic, institutional, and societal challenges ahead that today make a fast accession nearly impossible. The latter also applies to Moldova and Georgia. However, even more impossible would seem to be to leave them in no man’s land and not offer any European perspective or closer cooperation. Time is of the essence, and time will tell. In comparison, the EU integration of the Western Balkan countries should be an easier task, both in terms of size and if there is sufficient political will and strength to actually make it happen.
How do you see the war in Ukraine? Will the Russian Federation survive this war or maybe dissolve?
A scenario for how the war in Ukraine will end is difficult to predict. However, the European security and defence architecture will not be the same again. It is imperative that the European Union and the Western world do not weaken in their unconditional support for Ukraine to defend its people, its independence, its freedom, and its borders. How long this unity will last is an open question, but until now, all sanction packages against Russia have been implemented with the support of all EU member states. Moscow has clearly miscalculated European unity and cohesion. It remains unlikely that the Russian Federation will fall apart, so Europe has to be well prepared to further coexist with a major, unpredictable, – and aggressive – power.
